Od kada je krajem juna 2025. godine Schneider Electric najavio razvoj rešenja za napajanje, hlađenje i sisteme digitalnih blizanaca, kompanija je privukla značajnu pažnju tehnološke i poslovne zajednice. Međutim, ono što je privuklo najviše pažnje jeste pomeranje fokusa komunikacije ka novom pojmu – AI fabrici.
„AI Continent Action Plan“ Evropske komisije predviđa otvaranje najmanje 13 AI fabrika i do 5 gigafabrika. Pojam AI fabrike počinje da označava novu paradigmu u digitalnoj industriji. Ovaj koncept sve češće se pominje u kontekstu nove AI infrastrukture širom Evrope.
U nastavku, Steven Carlini iz kompanije Schneider Electric objašnjava šta tačno predstavlja AI fabrika, po čemu se razlikuje od tradicionalnih data centara i koji su ključni izazovi u njenoj implementaciji.
Razlika između AI fabrike i data centra
Ono što danas poznajemo kao data centar značajno je evoluiralo u kratkom vremenskom periodu. Prvo su postojale računarske sale, zatim farme servera, koje su se dalje razvile u kolokacijske data centre. Od sredine 2000-ih, sa razvojem cloud tehnologije, pojavili su se hyperscale data centri. Svi ovi izrazi odnose se na neku formu data centra, koji IBM definiše kao „fizički prostor, zgradu ili objekat u kojem se nalazi IT infrastruktura za razvoj, izvršavanje i isporuku aplikacija i servisa, kao i za skladištenje i upravljanje podacima koji su povezani sa tim aplikacijama i servisima.“
Međutim, kao što se često dešava u industriji koja se brzo razvija, pojavio se novi termin koji sve više dobija na značaju. Kako se čak 65% novih data centara gradi upravo za potrebe veštačke inteligencije (AI), najnoviji naziv koji se koristi za moderne data centre jeste „AI fabrika“…
Tekst u celosti možete pročitati u digitalnom izdanju časopisa.
